Authors:Lucija Koren, Goranka Lalic Novak Pages: 33 - 54 Abstract: U radu se analizira odgovor Republike Hrvatske na masovni priljev osoba raseljenih iz Ukrajine od eskalacije sukoba u veljači 2022. Analiza je provedena na temelju koncepta upravnih kapaciteta, primijenjenog na prihvat i zbrinjavanje većeg broja osoba u situacijama humanitarne krize, a na temelju obveza RH prema Direktivi o privremenoj zaštiti EU-a. Direktivom su normirane različite obveze država članica EU-a u slučaju aktiviranja privremene zaštite te osiguravanje niza prava za raseljene osobe tijekom trajanja zaštite. U ovom su radu predmet analize policy dokumenti i propisi koji uređuju ovo područje te praksa tijela javne vlasti. Središnji je dio rada pregled regulatornog, provedbenog, koordinacijskog i analitičkog kapaciteta hrvatske javne uprave za provedbu instituta privremene zaštite u praksi. Zaključuje se da su uprav¬ni kapaciteti hrvatske javne uprave bili dostatni za uspostavu djelotvornog sustava prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba te usklađenog postupanja javne uprave u ostvarivanju njihovih prava. Brzom i djelotvornom djelovanju nadležnih tijela pri-donijelo je nekoliko čimbenika: solidarizacija s Ukrajinom i osuda Rusije od svih političkih tijela u RH i EU-u, blizina sukoba, demografska sličnost raseljenih osoba i domaćeg stanovništva, iskustvo Domovinskog rata te opća podrška hrvatskog stanovništva za pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine.KLJUČNE RIJEČI: upravni kapacitet, javna uprava, osobe raseljene iz Ukrajine, masovni priljev, izbjeglice, privremena zaštita PubDate: 2022-12-29 Issue No:Vol. 38, No. 1 (2022)
Authors:Ivan Čipin Pages: 7 - 31 Abstract: Ovaj rad istražuje povezanost migracije i fertiliteta u Gradu Zagrebu. Na temelju podataka popisa stanovništva iz 2011. i uz primjenu kohortnog pristupa analizi fertiliteta ispituju se kohorte žena koje su rođene između 1930. i 1969. s obzirom na četiri kategorije mjesta rođenja (rođene: u Gradu Zagrebu, negdje drugdje u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini, negdje drugdje u inozemstvu). Svrha je rada istražiti reproduktivne obrasce doseljenica u Gradu Zagrebu te ispitati postoje li značajne razlike između njihovih obrazaca fertiliteta i obrazaca domorodnih žena. Rezultati su pokazali da se stopa kohortnog fertiliteta doseljenica u Grad Zagreb razlikuje od završenog fertiliteta kod domorodne populacije ovisno o tome odakle su se doselile. Razlika između domorodne ženske populacije Grada Zagreba i doseljenica iz ostalih krajeva Hrvatske vrlo je mala, a značajna je ako se usporedba provodi sa ženama rođenim u inozemstvu. Velike razlike u kohortnom fertilitetu između žena rođenih u Bosni i Hercegovini i onih rođenih u Gradu Zagrebu vjerojatno su djelomično uvjetovane prisilnim (ratnim) migracijama onih žena koje u mirnodopskim uvjetima ne bi migrirale. One su svoje primarne reproduktivne godine provele u Bosni i Hercegovini, gdje su zbog drugačijih ekonomskih i kulturoloških okolnosti ostvarile viši fertilitet. To upućuje na zaključak o posebnom utjecaju ratnih i kulturoloških čimbenika u zemljama podrijetla na promatrane generacije Zagrepčanki.KLJUČNE RIJEČI: kohortni fertilitet, migracijsko obilježje, doseljenice, domorodne žene, Grad Zagreb Issue No:Vol. 38, No. 1
Authors:Kudzayi Savious Tarisayi Pages: 55 - 71 Abstract: Ovaj se rad temelji na kvalitativnoj studiji o iskustvima učitelja migranata iz Zimbabvea u Republici Južnoj Africi. Služeći se interpretativnom paradigmom, autor propituje iskustva učitelja migranata iz Zimbabvea koji imaju zimbabveanske dozvole za izuzeće te se koristi teorijom migracije Everetta Leeja kao teorijskim okvirom. Studija je provedena u kontekstu odgode dozvola za izuzeće za nositelje s danom 31. prosinca 2022. Provedeni su narativni intervjui s deset namjerno odabranih sudionika. Podaci su analizirani tematskom analizom. Iz studije je proizašlo da su učitelji migranti iz Zimbabvea imali problema s prelaskom na uobičajene vize nakon neproduljenja posebnih viza koje su posjedovali (vize za kritične vještine, opće radne vize). Zbog tih problema među sudionicima je prevladalo mišljenje da će nakon 31. prosinca 2022. ostati bez dokumenata. Očekivalo se da će to što su bez dokumenata unijeti promjene u živote migranata koji su prethodno imali dokumente. Nadolazeća sudbina nositelja dozvola za izuzeće iz Zimbabvea dovela je do zaključka da njihovi životi vise o niti. Autor savjetuje da se sudbina reguliranja dozvola zimbabveanskih učitelja migranata u Južnoj Africi ponovno procijeni u svjetlu statusa stalnog boravka.KLJUČNE RIJEČI: učitelji migranti iz Zimbabvea, zimbabveanska dozvola za izuzeće, migranti bez dokumenata, Republika Južna Afrika Issue No:Vol. 38, No. 1
Authors:Barbara Mašić Pages: 73 - 106 Abstract: Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (UZPNM) iz 2002. propisuje održavanje izbora za predstavnike i članove vijeća nacionalnih manjina sukladno posebnome izbornom zakonu. Jedinstveni izborni zakon kojim se uređuje izbor članova vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave stupio je na snagu tek 14. ožujka 2019., sedamnaest godina od donošenja UZPNM-a. Prvi izbori održani prema odredbama tog zakona bili su izbori za predstavnike i članove vijeća nacionalnih manjina, održani 5. svibnja (prvi krug) i 19. svibnja (drugi krug) 2019. Izbori 2019. prošli su u hrvatskome medijskom prostoru neprimjetno, uz iznimke angažmana pojedinih lokalnih medija na područjima s većim brojem stanovnika pripadnika nacionalnih manjina. Osim nevidljivosti, drugi problem izbora 2019. slab je odaziv birača, od deset do dvadeset četiri posto, ovisno o razini jedinica samouprave na kojoj su izbori provedeni. Empirijskom analizom rezultata izbora i Vladinih Izvješća o provedbi UZPNM-a pokušava se odgovoriti na pitanje u kojoj su mjeri nacionalne manjine koristile svoje izborno pravo na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u prethodnom izbornom ciklusu (2015. – 2019.) te utječe li izdašnije financiranje djelovanja i aktivnosti vijeća nacionalnih manjina na izlaznost birača. Analizom rezultata ujedno se teži odgovoriti na pitanje je li donošenje novog Zakona pomak u promicanju političkih prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te putokaz sudionicima izbora za pripremu aktivnosti za novi izborni ciklus.KLJUČNE RIJEČI: nacionalne manjine, vijeća nacionalnih manjina, izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, izborna izlaznost pripadnika nacionalnih manjina, financiranje djelovanja i aktivnosti vijeća nacionalnih manjina Issue No:Vol. 38, No. 1
Open Access journal
