|
|
- »Pune čekaonice, prazne ordinacije«: motivi iseljavanja liječnica i
liječnika iz Hrvatske
Authors: Ljiljana Pintarić, Drago Župarić-Iljić
Pages: 63 - 89
Abstract: Manjak zdravstvenih radnika jednako je prisutan na globalnoj razini kao i na nacionalnoj, što je postalo naročito vidljivo pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju i pojačanim trendovima iseljavanja liječnika i medicinskih sestara. Istodobno, to je relativno podistražena tema unutar hrvatske znanstvene zajednice. Ovaj je rad utemeljen u teoriji potisno-privlačnih faktora, teoriji organizacijske kulture i teoriji odljeva mozgova visokokvalificiranih stručnjaka. Koristeći online polustrukturirane intervjue, kojima je bilo obuhvaćeno 45 zdravstvenih radnika, fokusiramo se na poduzorak od 18 sudionika/ica, iseljenih iz svih hrvatskih regija. Glavno je istraživačko pitanje bilo utvrditi motive iseljavanja zdravstvenih radnika, konkretno liječnika, iz Hrvatske. Korištena metoda obrade podataka bila je analiza obrazaca kao varijanta deduktivne tematske analize (King, 2004). Kao glavne teme koje obuhvaćaju važne skupine razloga iseljavanja liječnika/ca iz Hrvatske ustanovili smo profesionalne aspiracije liječnika/ca, organizacijski kontekst hrvatskoga zdravstvenog sustava, opći/ širi društveni kontekst te ostale čimbenike. Profesionalne aspiracije, zajedno s obiteljskim i inim razlozima, također imaju ulogu u kompleksnim procesima donošenja odluke o iseljenju i vaganja različitih potisnih i privlačnih čimbenika, ali smatramo da prevagu u toj pojavi odnosi organizacijski kontekst hrvatskoga javnog zdravstvenog sustava zajedno s općim/širim društvenim kontekstom (visoka razina percepcije korupcije, niska razina povjerenja u institucije, beznađe). Ti su odgovori relevantni za moguću razradu novih javnih politika, posebice zdravstvene politike, migracijske politike te politike u području obrazovanja i specijalizacije zdravstvenih radnika. Bez ulaganja u obrazovanje i usavršavanje, a potom i nalaženja načina za zadržavanje liječničkog kadra, kao društvo se izlažemo riziku potencijalnog urušavanja zdravstvenog sustava i standarda liječenja poradi nedostatka stručnjaka.KLJUČNE RIJEČI: iseljavanje, liječnici, potisno-privlačni faktori, organizacijska kultura, javne politike
PubDate: 2024-07-28
Issue No: Vol. 40, No. 1 (2024)
- Etnokulturna struktura i povijesna antroponimija Kosinjske doline na
prijelazu iz XVII. u XVIII. stoljeće: prilog istraživanju povijesti
migracija u Lici tijekom ranoga novog vijeka
Authors: Marko Šarić
Pages: 91 - 135
Abstract: Kosinjska dolina, kao i cijela Lika, tijekom Bečkog rata (1683. – 1699.) doživjela je kulminaciju migracijskih kretanja i demografskih preobrazbi, toliko karakterističnih za višegranične hrvatske prostore u ranom novom vijeku. Istodobno, bili su to počeci demografske revitalizacije i etnokulturne konsolidacije tih prostora. U tim dinamičnim vojnopolitičkim i sociodemografskim zbivanjima, kosinjsko je područje predstavljalo poseban slučaj, barem iz dvaju razloga: prvi se ogledao u činjenici da je to bio prvi dio Like koji se, i prije konačnoga osmanskog sloma 1689. godine, našao izvan efektivne kontrole osmanskih pograničnih garnizona te je već zarana bio priključen Primorskoj krajini, ne dijeleći do 1712. godine sudbinu ostalih dijelova bivše »turske Like i Krbave«; drugu je specifičnost predstavljala činjenica da je tek sporadično naseljeno primorskim krajišnicima, dok glavninu doseljenika, uz zatečene pravoslavne Vlahe, čine ogulinski krajišnici Hrvati i doseljenici iz pograničnih krajeva Kranjske i Gorskog kotara, tzv. »Kranjci«, što nam samo govori o organiziranom karakteru naseljavanja te vojnokrajiškim i komorskim vlastima kao glavnim čimbenicima koji su poticali i usmjeravali ta seobena kretanja iz dublje habsburške unutrašnjosti. Tako je oko 1700. godine ta mala dolina na donjem toku rijeke Like postala susretištem osnovnih ranomodernih migracijskih struja na tom dijelu imperijalnog višegraničja – jugoistočne i sjeverozapadne, sa svojim različitim konfesionalnim (rimokatolici, pravoslavci), jezičnim (novoštokavci ijekavci i ikavci, čakavci i prijelazni čakavsko-kajkavski), tradicijskim (dinarski, jadranski, panonski, istočnoalpski) i socioekonomskim obilježjima (krajiški/kmetski, pastoralni/agrarni). Svaka od tih etnokulturnih sastavnica bila je pak unutar sebe heterogeno strukturirana sa svojim posebnim »slojevima«, što je bila posljedica brojnih migracija na nemirnom imperijalnom višegraničju i s tim u vezi raznovrsnih dodira i prožimanja kulturnih tradicija, etničkih elemenata, jezika i narječja. Historijska antroponimija kosinjskih rodova potvrđuje spomenuti dinamizam, dok arhivski materijal, od različitih isprava i popisa do matičnih knjiga, pruža dragocjen uvid u njihovo podrijetlo, kretanje i rasprostiranje.KLJUČNE RIJEČI: Kosinj, Lika, Vojna krajina, rani novi vijek, povijest migracija, predmoderne etnije, identiteti, historijska antroponimija
PubDate: 2024-07-28
Issue No: Vol. 40, No. 1 (2024)
- Sanja Klempić Bogadi, Snježana Gregurović, Dubravka Mlinarić (ur.),
Migracije na rubu Europe: trendovi, politike i izazovi
Authors: Korana Komar
Pages: 137 - 142
PubDate: 2024-07-28
Issue No: Vol. 40, No. 1 (2024)
- Vinko Tadić, Dijalog u šumskoj dvorani. Tragovima paroha
požeških
Authors: Dragutin Babić
Pages: 143 - 145
PubDate: 2024-07-28
Issue No: Vol. 40, No. 1 (2024)
- Mjerna invarijatnost nekih mjera međugrupnih odnosa izbjeglica i članova
zajednice primatelja
Authors: Jana Kiralj Lacković, Una Mikac
Pages: 7 - 37
Abstract: U posljednje se vrijeme intenzivno istražuje sociopsihološka integracija izbjeglica i članova zajednice primatelja, što je potaknuto povećanjem broja osoba u prisilnoj migraciji, humanitarnim izazovima i potrebom za razumijevanjem međugrupnih odnosa između izbjeglica i primatelja. Istraživanja etničkih i sociopsiholoških tema često se temelje na usporedbama prosjeka ili povezanosti različitih fenomena s obzirom na pripadnost skupini. Unatoč tome, često izostaje provjera mjerne invarijatnosti koja upućuje na sličnost u shvaćanju korištenih mjera i preduvjet je za interpretaciju razlika u prosjecima testiranih skupina ili povezanosti fenomena kroz testirane skupine. Cilj je ovog istraživanja ispitati mjernu invarijatnost mjera međugrupnih stavova i doživljaja međugrupne prijetnje između izbjeglica iz Sirije i primatelja u Hrvatskoj. Invarijatnost je istražena na probabilističkom uzorku od 600 primatelja i prigodnom uzorku od 149 izbjeglica iz Sirije u Hrvatskoj korištenjem multigrupne konfirmatorne faktorske analize usporedbom različitih modela invarijatnosti strukture, zasićenja te odsječaka. Skala međugrupnih stavova ostvarila je djelomičnu invarijatnost zasićenja i odsječaka, uz pet od šest zasićenja i tri od šest odsječaka jednakih između skupina. Subskala realistične prijetnje ostvarila je potpunu invarijatnost zasićenja i djelomičnu invarijatnost odsječaka, uz dva od tri odsječka jednaka među skupinama. Subskala simboličke prijetnje pokazala je djelomičnu invarijatnost zasićenja i odsječaka, uz dva od četiri zasićenja i dva od četiri odsječka jednaka među skupinama. Usporedbe između izbjeglica iz Sirije i primatelja u Hrvatskoj trebaju se provoditi i interpretirati uzimajući u obzir međugrupne razlike u shvaćanju tih mjera. Preporučujemo četiri pristupa, uključujući prilagodbu izbora statističkih analiza ili instrumenata te teorijsku elaboraciju dobivenih razlika u kontekstu međugrupnih istraživanja sociopsihološke integracije izbjeglica i primatelja.KLJUČNE RIJEČI: mjerna invarijatnost, međugrupni stavovi, doživljaj prijetnje, izbjeglice, primatelji
Issue No: Vol. 40, No. 1
- I ovdi i ondi, i gori i doli. Poimanje doma, domovine i zavičaja kod
hrvatskih iseljenika, povratnika i transmigranata
Authors: Aleksandra Scukanec
Pages: 39 - 62
Abstract: Ovaj rad problematizira slojevitost pojma povratak povezanog s pojmovima dom, domovina i zavičaj na temelju izvadaka iz jezičnobiografskih odnosno narativnih intervjua snimljenih i prikupljenih tijekom višegodišnjeg istraživanja različitih skupina Hrvata u inozemstvu i u istraživanju potomaka Hrvata iz prekomorskih zemalja koji su se doselili u zemlju svojih predaka, a koje je još u tijeku. Za ilustraciju obrađivane teme odabrano je nekoliko jezičnobiografskih iskaza (trans)migranata iz Žumberka i hrvatskih iseljenika u Austriji te izvaci iz intervjua snimljenih s osobama hrvatskog podrijetla rođenih u inozemstvu koje su se odlučile trajno preseliti u Hrvatsku. Nakon kratkog prikaza metodologije i korpusa te nekoliko crtica o iseljavanju Hrvata, slijedi analiza odabranih dijelova jezičnih biografija odnosno intervjua iz koje proizlazi da dio sugovornica i sugovornika o obrađivanoj temi imaju vrlo slična razmišljanja, da na sličan način opisuju dva lokaliteta, ali i da se predodžba o povratku mijenja, prije svega ovisno o okolnostima odlaska i »povratka«.KLJUČNE RIJEČI: iseljenici transmigranti povratak dom domovina; zavičaj
Issue No: Vol. 40, No. 1
|
Open Access journal
