Authors:Sara Čović, Ivan Puzek Pages: 147 - 175 Abstract: Od druge polovine 20. stoljeća, uslijed iskustava svjetskih ratova i ubrzanih globalizacijskih procesa, u društvenim znanostima počeo se javljati značajniji interes za pojam kozmopolitizma. Velik broj teorijskih razmatranja koncepta upozorio je na njegovu ambivalentnost, što se odrazilo na manjak empirijskih istraživanja na tu temu i nedostatak instrumenta za pouzdano mjerenje kozmopolitizma. Uzimajući u obzir multidimenzionalnost koncepta, cilj ovog istraživanja bio je jasnije teorijsko i empirijsko tumačenje određenog aspekta kozmopolitizma. U konceptualnom dijelu rada iznesene su glavne podjele i tipologije kozmopolitizma, razmotren je odnos koncepta s procesima globalizacije i transnacionalizma te su istaknuti glavni problemi koji se javljaju prilikom pokušaja jasnoga teorijskog definiranja koncepta. Pregledom teorijskih razmatranja fokus ovog istraživanja usmjeren je na kulturnu dimenziju kozmopolitizma koja se očituje u svijesti i praksama pojedinaca. Na osnovi prethodnih empirijskih istraživanja određen je potencijalni instrument za njegovo mjerenje te su testirane konstruktna i konvergentna valjanost ponuđene skale. Istraživanje je provedeno online anketom na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zadru (N = 202). Nakon provedene konfirmatorne faktorske analize na inicijalnom instrumentu, definirana je pouzdana skala kozmopolitizma koja se sastoji od šest čestica koje ispituju stavove i prakse otvorenosti prema drugim kulturama i ljudima iz drugih kultura. Testiranjem skale s drugim pokazateljima, za koje se u prijašnjim istraživanjima utvrdila povezanost s kozmopolitizmom, utvrđena je konvergentna valjanost instrumenta. Rezultati istraživanja pokazali su kako je primijenjena skala kozmopolitizma pouzdan i valjan instrument za mjerenje dimenzije kulturnoga kozmopolitizma, što otvara nove mogućnosti za njegovo razumijevanje i povezivanje s drugim konceptima.KLJUČNE RIJEČI: kozmopolitizam, kulturni kozmopolitizam, transnacionalizam, validacija skale, konfirmatorna faktorska analiza PubDate: 2022-05-23 Issue No:Vol. 37, No. 2 (2022)
Authors:Ljljana Biškup Mašanović Pages: 177 - 209 Abstract: Ovaj se članak bavi procesom mitologizacije migrantskoga pitanja u Saveznoj Republici Njemačkoj od 2014. do 2018. Polazi od pitanja na koji se način u odabranim njemačkim medijima označavalo imigrante iz pretežito muslimanskih zemalja koji su došli u Saveznu Republiku Njemačku tijekom i neposredno nakon izbijanja migrantske krize 2015. Analiza je provedena na medijskom sadržaju na temu migracija i ekstremizma s dostupnih online arhiva sljedećih njemačkih glasila: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung i Freie Presse. Upotrebom diskurzivne teorije Ernesta Laclaua i Chantal Mouffe kao istraživačkog modela, u analiziranim člancima izdvojeni su sljedeći glavni označitelji: imigranti, njemački džihadisti i njemački krajnje desni ekstremisti. Daljnja je analiza pokazala da su mitovi bili najutjecajniji oblik označavanja, a mitologizacija dominantni način djelovanja u kritičnoj situaciji koju je uzrokovala migrantska kriza iz 2015. Kao rezultat navedene situacije proizvedeni su sljedeći mitovi: mit o otvorenim vratima, mit o islamizaciji Njemačke i novi mit o istoku. U analiziranom materijalu pronađene su poveznice s poznatim povijesnim njemačkim mitovima poput mita o granici i mita o nožu u leđa. Cilj istraživanja bio je odrediti ulogu procesa mitologizacije, pod utjecajem migrantske krize iz 2015., u promjenama njemačke migracijske politike te način upotrebe hegemonijskog diskursa u cilju ublažavanja kulturnog konflikta i smanjenja društvene polarizacije u vrijeme krize.KLJUČNE RIJEČI: njemačka krajnja desnica, migrantska kriza, mitologizacija, teorija diskursa Laclaua i Mouffe, Giddensova teorija strukturacije PubDate: 2022-05-23 Issue No:Vol. 37, No. 2 (2022)
Authors:Šime Smolić Pages: 125 - 146 Abstract: U ovom radu kombiniraju se podaci iz sedmog i osmog vala studije SHARE (The Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe) te posebnog istraživanja u sklopu osmog vala SHARE Corona (N = 52.649) kako bi se istražili učinci prvog vala pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, zdravstveno ponašanje, nepodmirene zdravstvene potrebe i usamljenost osoba u dobi od 50+. Analizom je obuhvaćeno 27 europskih zemalja, a dodatno su istražene razlike u učincima pandemije na spomenute aspekte života u postsocijalističkim i zemljama tzv. stare Europe. Rezultati deskriptivne i regresijske analize pokazuju da je u pandemiji kod otprilike jednog od deset starijih Europljana došlo do pogoršanja zdravlja, a svakoj četvrtoj osobi otkazan je već zakazani medicinski tretman. Oko dvanaest posto ispitanika izbjegavalo je zdravstvenu zaštitu zbog straha od zaraze koronavirusom. Korona je utjecala i na osjećaj usamljenosti, pa se skoro svaka deseta osjećala usamljenije nego prije izbijanja pandemije. Postsocijalističke članice EU-a osjetile su značajno blaže posljedice prvog vala pandemije u odnosu na zemlje tzv. stare Europe. Nalazi iz ovog rada upućuju na potrebu promišljanja mjera kojima bi se olakšao život osobama starijim od pedeset godina u pandemiji. Te mjere trebale bi voditi računa o posebno ranjivim skupinama, npr. osobama koje žive same, osobama kod kojih je u pandemiji došlo do povećanja osjećaja usamljenosti ili o onima koji su se susreli s većim barijerama kod pristupa zdravstvenoj zaštiti.KLJUČNE RIJEČI: istraživanje SHARE Corona, pandemija bolesti COVID-19, osobe u dobi od 50+, zdravlje, usamljenost Issue No:Vol. 37, No. 2
Open Access journal
