Publisher: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (Total: 1 journals)   [Sort alphabetically]

Showing 1 - 1 of 1 Journals sorted by number of followers
Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes     Open Access  
Similar Journals
Journal Cover
Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes
Number of Followers: 0  

  This is an Open Access Journal Open Access journal
ISSN (Print) 1333-2546 - ISSN (Online) 1848-9184
Published by Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Homepage  [1 journal]
  • Validacija skale kozmopolitizma: empirijska verifikacija konceptualnog
           okvira kulturnoga kozmopolitizma

    • Authors: Sara Čović, Ivan Puzek
      Pages: 147 - 175
      Abstract: Od druge polovine 20. stoljeća, uslijed iskustava svjetskih ratova i ubrzanih globalizacijskih procesa, u društvenim znanostima počeo se javljati značajniji interes za pojam kozmopolitizma. Velik broj teorijskih razmatranja koncepta upozorio je na njegovu ambivalentnost, što se odrazilo na manjak empirijskih istraživanja na tu temu i nedostatak instrumenta za pouzdano mjerenje kozmopolitizma. Uzimajući u obzir multidimenzionalnost koncepta, cilj ovog istraživanja bio je jasnije teorijsko i empirijsko tumačenje određenog aspekta kozmopolitizma. U konceptualnom dijelu rada iznesene su glavne podjele i tipologije kozmopolitizma, razmotren je odnos koncepta s procesima globalizacije i transnacionalizma te su istaknuti glavni problemi koji se javljaju prilikom pokušaja jasnoga teorijskog definiranja koncepta. Pregledom teorijskih razmatranja fokus ovog istraživanja usmjeren je na kulturnu dimenziju kozmopolitizma koja se očituje u svijesti i praksama pojedinaca. Na osnovi prethodnih empirijskih istraživanja određen je potencijalni instrument za njegovo mjerenje te su testirane konstruktna i konvergentna valjanost ponuđene skale. Istraživanje je provedeno online anketom na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zadru (N = 202). Nakon provedene konfirmatorne faktorske analize na inicijalnom instrumentu, definirana je pouzdana skala kozmopolitizma koja se sastoji od šest čestica koje ispituju stavove i prakse otvorenosti prema drugim kulturama i ljudima iz drugih kultura. Testiranjem skale s drugim pokazateljima, za koje se u prijašnjim istraživanjima utvrdila povezanost s kozmopolitizmom, utvrđena je konvergentna valjanost instrumenta. Rezultati istraživanja pokazali su kako je primijenjena skala kozmopolitizma pouzdan i valjan instrument za mjerenje dimenzije kulturnoga kozmopolitizma, što otvara nove mogućnosti za njegovo razumijevanje i povezivanje s drugim konceptima.KLJUČNE RIJEČI: kozmopolitizam, kulturni kozmopolitizam, transnacionalizam, validacija skale, konfirmatorna faktorska analiza
      PubDate: 2022-05-23
      Issue No: Vol. 37, No. 2 (2022)
       
  • Mitologizacija migrantskoga pitanja u Saveznoj Republici Njemačkoj kao
           posljedica migrantske krize iz 2015. i njen učinak na promjene u
           njemačkoj migracijskoj politici

    • Authors: Ljljana Biškup Mašanović
      Pages: 177 - 209
      Abstract: Ovaj se članak bavi procesom mitologizacije migrantskoga pitanja u Saveznoj Republici Njemačkoj od 2014. do 2018. Polazi od pitanja na koji se način u odabranim njemačkim medijima označavalo imigrante iz pretežito muslimanskih zemalja koji su došli u Saveznu Republiku Njemačku tijekom i neposredno nakon izbijanja migrantske krize 2015. Analiza je provedena na medijskom sadržaju na temu migracija i ekstremizma s dostupnih online arhiva sljedećih njemačkih glasila: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung i Freie Presse. Upotrebom diskurzivne teorije Ernesta Laclaua i Chantal Mouffe kao istraživačkog modela, u analiziranim člancima izdvojeni su sljedeći glavni označitelji: imigranti, njemački džihadisti i njemački krajnje desni ekstremisti. Daljnja je analiza pokazala da su mitovi bili najutjecajniji oblik označavanja, a mitologizacija dominantni način djelovanja u kritičnoj situaciji koju je uzrokovala migrantska kriza iz 2015. Kao rezultat navedene situacije proizvedeni su sljedeći mitovi: mit o otvorenim vratima, mit o islamizaciji Njemačke i novi mit o istoku. U analiziranom materijalu pronađene su poveznice s poznatim povijesnim njemačkim mitovima poput mita o granici i mita o nožu u leđa. Cilj istraživanja bio je odrediti ulogu procesa mitologizacije, pod utjecajem migrantske krize iz 2015., u promjenama njemačke migracijske politike te način upotrebe hegemonijskog diskursa u cilju ublažavanja kulturnog konflikta i smanjenja društvene polarizacije u vrijeme krize.KLJUČNE RIJEČI: njemačka krajnja desnica, migrantska kriza, mitologizacija, teorija diskursa Laclaua i Mouffe, Giddensova teorija strukturacije
      PubDate: 2022-05-23
      Issue No: Vol. 37, No. 2 (2022)
       
  • Ov Cristian Norocel, Anders Hellström, Martin Bak Jørgensen (eds),
           Nostalgia and Hope: Intersections between Politics of Culture, Welfare,
           and Migration in Europe

    • Authors: Teodor Macan
      Pages: 211 - 215
      PubDate: 2022-05-23
      Issue No: Vol. 37, No. 2 (2022)
       
  • Johanna Waters, Rachel Brooks, Student Migrants and Contemporary
           Educational Mobilities

    • Authors: Mislav Grbeša
      Pages: 216 - 221
      PubDate: 2022-05-23
      Issue No: Vol. 37, No. 2 (2022)
       
  • Neki aspekti života starijih Europljana u pandemiji bolesti COVID-19:
           nalazi iz istraživanja SHARE Corona

    • Authors: Šime Smolić
      Pages: 125 - 146
      Abstract: U ovom radu kombiniraju se podaci iz sedmog i osmog vala studije SHARE (The Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe) te posebnog istraživanja u sklopu osmog vala SHARE Corona (N = 52.649) kako bi se istražili učinci prvog vala pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, zdravstveno ponašanje, nepodmirene zdravstvene potrebe i usamljenost osoba u dobi od 50+. Analizom je obuhvaćeno 27 europskih zemalja, a dodatno su istražene razlike u učincima pandemije na spomenute aspekte života u postsocijalističkim i zemljama tzv. stare Europe. Rezultati deskriptivne i regresijske analize pokazuju da je u pandemiji kod otprilike jednog od deset starijih Europljana došlo do pogoršanja zdravlja, a svakoj četvrtoj osobi otkazan je već zakazani medicinski tretman. Oko dvanaest posto ispitanika izbjegavalo je zdravstvenu zaštitu zbog straha od zaraze koronavirusom. Korona je utjecala i na osjećaj usamljenosti, pa se skoro svaka deseta osjećala usamljenije nego prije izbijanja pandemije. Postsocijalističke članice EU-a osjetile su značajno blaže posljedice prvog vala pandemije u odnosu na zemlje tzv. stare Europe. Nalazi iz ovog rada upućuju na potrebu promišljanja mjera kojima bi se olakšao život osobama starijim od pedeset godina u pandemiji. Te mjere trebale bi voditi računa o posebno ranjivim skupinama, npr. osobama koje žive same, osobama kod kojih je u pandemiji došlo do povećanja osjećaja usamljenosti ili o onima koji su se susreli s većim barijerama kod pristupa zdravstvenoj zaštiti.KLJUČNE RIJEČI: istraživanje SHARE Corona, pandemija bolesti COVID-19, osobe u dobi od 50+, zdravlje, usamljenost 
      Issue No: Vol. 37, No. 2
       
 
JournalTOCs
School of Mathematical and Computer Sciences
Heriot-Watt University
Edinburgh, EH14 4AS, UK
Email: journaltocs@hw.ac.uk
Tel: +00 44 (0)131 4513762
 


Your IP address: 34.231.21.105
 
Home (Search)
API
About JournalTOCs
News (blog, publications)
JournalTOCs on Twitter   JournalTOCs on Facebook

JournalTOCs © 2009-