| Publisher: U of Zadar
| ||||||||||||
Similar Journals
|
Croatica et Slavica Iadertina
Number of Followers: 1  Open Access journalISSN (Print) 1845-6839 - ISSN (Online) 1849-0131 Published by U of Zadar  [6 journals]
|
- Terapijsko čitanje Matoševe pripovijetke Camao
Authors: Davor Piskač
Abstract: Cilj ovoga rada jest prikazati mogućnost uporabe književnosti u terapijske svrhe rada s emocijama. Prema načelima simboličkoga modeliranja, ugrađena se metafora u književnome diskursu vrlo vjerojatno može funkcionalizirati i kao tzv. emocijska metafora. Svrha je ovoga rada uputiti na to da je možda moguće povezati postavke kognitivne terapije o kauzalitetu misli, emocija i postupaka, odnosno životnih odabira sa simboličkim modeliranjem metafora na temelju metaforičkoga potencijala narativnoga diskursa. Navedeno će biti prikazano na modelu literarne biblioterapije kao jedne od terapijskih tehnika. Teorijski se model temelji na hipotezi da je u kontekstu terapijskoga čitanja možda moguće potaknuti proces usmjerenog tumačenja i razumijevanja emocijskih metafora književnoga diskursa, na temelju pozorne analize i interpretacije narativnoga diskursa, te da je u skladu s time vrlo vjerojatno moguće književne likove duboko okarakterizirati i u emocionalnome smislu. Predstavlja se mogućnost da se ono što narativni diskurs izriče kao misaonu komponentu, bilo da je izriče sam književni lik ili pripovjedač, shvati kao emocijska metafora prema načelima simboličkoga modeliranja. Potom se u skladu s postavkama kognitivne terapije može utvrditi kauzalitet emocija i događaja. Rezultati teorijskoga promišljanja u terapijskome smislu će se oprimjeriti na Matoševoj pripovijetci Camao, s time da će se naglasak staviti na uočavanje emocijskoga obrasca prema kojem Kamenski živi: ugodne emocije – neugodne emocije i frustracija – bijeg, sve do točke kada se zaljubio i prvi se puta u životu pokušao suprotstaviti bijegu, ali nažalost, njegov ga je životni obrazac u tome spriječio.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4312
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Osmijeh – varljiva slika „Unutarnjega čovjeka” (na primjeru romana
Sakupljač Raja E. Čižova)
Authors: Jasmina Vojvodić
Abstract: U radu se raspravlja o odnosu „unutarnjega” i „vanjskoga čovjeka”, pozivajući se na psihopoetiku E. Ètkinda (2005) koji uvodi termine „unutarnjega čovjeka” i „izvanjskoga govora”. Odnos „unutarnjega” i „vanjskoga” istražuje se preko osmijeha – facijalne ekspresije Marine L'vovne, junakinje u romanu E. Čižova Sakupljač raja (2019). Marina L'vovna boluje od Alzheimerove progresivne i kronične bolesti i njezin osmijeh, kao kompleksan znak (Vinogradov 1999), važno je „vanjsko” obilježje njezina „unutarnjega” ja. Premda se junakinja mijenja, ona zadržava emocionalnost, kao i osmijeh na licu tijekom cijeloga života. U radu se obraća pozornost na osmijeh, imajući na umu emocije (usmjerenost subjekta prema van) i osjećaje (usmjerenost subjekta prema unutra) (Burger 2011), čime se potvrđuje odnos (poklapanje i razilaženje) „unutarnjega” i „vanjskoga čovjeka”. Analiza pokazuje da osmijeh junakinje ne odgovara vanjskim podražajima i da se junakinja zatvara u svoj „unutarnji” svijet i udaljuje, kako od „vanjskoga čovjeka”, tako i od vanjskoga svijeta.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4313
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Emocije u diskursu književnoga eseja
Authors: Tea Rogić Musa
Abstract: U članku se tumači esej Lalka i perła (Lutka i perla) Olge Tokarczuk o romanu Lalka (Lutka) Bolesława Prusa. Pokušat će se objasniti kakvu taj tekst ima spoznajnu vrijednost za čitatelja proze Tokarczuk i za čitatelja kojega zanima Prusov roman te odgovoriti na pitanje može se li taj esej držati prinosom i književnopovijesnoj, ili nekoj drugoj književnoznanstvenoj, spoznaji o Prusu. Središnja je teza članka da je pisanje Tokarczuk o Prusu primjer emocionaliziranoga diskursa fikcionalizirane historiografske proze, hibridnoga i rubnoga esejističkoga žanra koji prisvaja značajke i fikcionalne proze i modernoga književnoznanstvenoga pisanja, komprimirajući i neke postupke tradicionalnoga eseja, kao što je iznošenje osobnih stajališta i intencionalno impregniranje diskursa privatnim emocionalnim očitovanjima. Cilj je rada analiza pisanja Tokarczuk i procjena dosega njezina eseja u kontekstu poznavanja Prusova romana.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4314
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Mustafa Madžar kao posttraumatska proza
Authors: Daniel Mikulaco
Abstract: U ovom radu riječ je o ponešto drugačijem, a nadam se, i smislenijem pristupu analizi znamenite Andrićeve novele Mustafa Madžar iz 1923. godine. Ta novela „iz turskih vremena”, opravdano je proglašavana jednim od Andrićevih najuspjelijih novelističkih tekstova, često je karakterizirana i atributima najzagonetnijeg ili najmističnijeg pa i najmračnijeg njegova teksta. Ponajčešće je žanrovski određivana kao ekspresionistička novela lika, odnosno tragičkog antijunaka, kojom, kako tvrdi pretežiti dio dosadašnjih interpretacija i analiza, Andrić propituje pitanje postojanja zla u svijetu i nemogućnosti ostvarenja dobra. U ovom se pak radu polazi od pretpostavke da je Andrić oblikovao lik Mustafe Mađara kao osobu koja boluje od psihičkih posljedica ratnih iskustava, odnosno psihičkoga poremećaja danas poznatog pod nazivom PTSP te će se to pokušati i dokazati na primjerima iz novele.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4316
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Emocije, identitet(i) i tijelo u snovljemu jeziku pjesnika Radovana
Ivšića
Authors: Sanja Balić, Tea-Tereza Vidović-Schreiber
Abstract: U radu se promatra izdvojeno pjesničko stvaralaštvo marginaliziranoga hrvatsko-francuskog autora Radovana Ivšića (1921. – 2009.) i u središte se stavlja motiv sna koji pjesniku osigurava propitkivanje (i)realnosti, napuštanje mimeze i stvaranje neobičnih asocijativnih odnosa karakterističnih za proces(e) sanjanja. Istraživački korpus u radu čine poeme Trideset i šest njenih čuda (1940.) i Narcis (1942.), zbirke pjesama Bunar u kuli (1967.), Tanke (1954.) i Crno (1974..), koje su objavljene u nekoliko izbora djela, točnije u Pet stoljeća hrvatske književnosti (1985.), U nepovrat (1990.), Crno i crno (2003.) i San na javi (2016.), iz kojih se iščitavaju, potom izdvajaju i interpretiraju označitelji emocija, identiteta i tijela. Stilskim kontekstualiziranjem autora unutar nadrealizma kategorizirat će se pjesnikov diskurs kao tzv. Ivšićev snovlji jezik. Karakterizira ga specifična sintaksa i morfologija te začudne pjesničke slike, a autoru omogućava: (1) autentično izražavanje emocija, (2) definiranje njegova fluidnog identiteta i (3) prikazivanje tjelesne metamorfoze i odnosa prema tijelu uopće. U tom kontekstu umjesto pojma oniričko, koji se pojavljuje u svim razdobljima i žanrovima književnosti, koristit će se pojam Ivšićev snovlji jezik kako bi se preciznije identificirala njegova poetika i njegov lingvistički kapital. Također, kao bilingvistu nadrealistička poetika omogućava mu izlazak izvan prethodno postavljenih stilskih okvira te njome ostvaruje ideološke stavove slobode koji su ga legitimirali u geografskom, kulturološkom i političkom okruženju. Iako će kasnija faza Ivšićeva stvaralaštva biti u opreci s njegovim ranijim književnim ostvarenjima (i u formalnome i u motivskome smislu), matrica će (is)korištenoga specifičnog snovljeg jezika ostati i dalje njegova temeljna pjesnička paradigma.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4319
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Ekspresivnost u pjesništvu Martine Vidaić
Authors: Tin Lemac
Abstract: U radu se obrađuje jedna od temeljnih stilističkih kategorija, a to je ekspresivnost. O njoj se raspravlja iz aspekta jezika (Jakobson) i iznose nejednoznačnosti prilikom prijelaza u književnost (Lešić, Wales). Ističući i elaborirajući jedan od postojećih koncepata ekspresivne stilistike na književnom polju (Plett), postavljamo mogućnost analize ekpresivnosti u pjesništvu suvremene hrvatske pjesnikinje Martine Vidaić koji nosi veliki dio njegova emotivnog i semantičkog sloja. Određujući poetiku Martine Vidaić kao primarno ispovjednu, uzimamo kategorije njezine teorijsko-stilističke razrade (Lemac) i po tim parametrima analiziramo ekspresivnost dovodeći je u kontakt s poetičkim i stilističkim silnicama. Teorijsko-metodološki okvir naših razmatranja sastoji se od teorijske stilistike, književne stilistike, poetike i stilističke kritike.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4320
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Feminističko čitanje poezije Marije Čudine
Authors: Andrea Anđelić
Abstract: Rad nudi interpretaciju zbirke Nestvarne djevojčice Marije Čudine iz 1959. godine, a fokusiran je na čitanje tematsko-motivskoga sloja pjesme iz feminističke perspektive te razmatranje odnosa lirskoga subjekta zbirke prema pitanjima roda, seksualnosti i reprodukcije. Krenuvši od problematike ženskoga pisma i statusa ženske književnosti u hrvatskom (i šire, zapadnom) književnom kanonu, jedan je od ciljeva teksta potaknuti feministički zadano prevrednovanje hrvatske ženske poezije koje neće polaziti od ustaljenih kategorija, već će predložiti nove perspektive čitanja i analize koje su dosadašnji kritičari i povjesničari književnosti previdjeli. S obzirom na to, naglasak ovoga tumačenja na doživljajima je lirskoga subjekta koji se nalazi u poziciji između djetinjstva i odraslosti, poziciji koja u njemu izaziva egzistencijalni i emocionalni rascjep te otuđenje. U fokusu su istraživanja pjesnički iskazi o doživljajima rodne determiniranosti subjekta i rodnoga identiteta kao diskurzivne pozicije koja se svakome subjektu dodjeljuje upravo tijekom razdoblja odrastanja. Tekstualnom analizom nekolicine pjesama iz zbirke želi se ukazati na to da upravo u specifičnoj rodnoj i emocionalnoj obilježenosti lirskoga subjekta leži potencijal zbirke da bude čitana kao važan dio hrvatskoga kanona, a osobito parakanona, te osvijetliti važnost Čudinina pjesništva u kontekstu suvremene hrvatske poezije.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4321
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Metafore za očaj u hrvatskome
Authors: Ljiljana Šarić
Abstract: Rad ispituje ulogu metafora u konceptualizaciji očaja u hrvatskome jeziku. Analiza je utemeljena na korpusu hrWaC te se osvrće i na neke nefigurativne aspekte. Na analizu korpusnih primjera primijenjena je metoda razrađena u Stefanowitsch (2006), metaphorical pattern analysis, a kod identifikacije metafora korištena je MIP-metoda (Pragglejaz Group 2007). U fokusu je studije 1000 korpusnih primjera koji sadrže riječ očaj, a dobiveni su opcijom random sample. U tim su primjerima primjenom navedenih metoda identificirani izrazi koji upućuju na metaforičku konceptualizaciju očaja. Neki su dodatni izrazi dobiveni na temelju podataka s popisa kolokacijskih kandidata. Analiza pokazuje da se u metaforičkoj konceptualizaciji očaja u hrvatskome u analiziranom materijalu pojavljuje oko 40 izvornih domena od kojih je najčešća spremnik, a slijedi objekt. Izvorne domene koje se pojavljuju u konceptualizaciji pokazuju da su metafore relevantne za koncept očaja u hrvatskome slične metaforama koje su identificirane u konceptualizaciji tuge i depresije u drugim jezicima. Rezultati ove studije ukazuju na povezanost tih triju koncepata kako unutar istog jezika, tako i u komparativnoj perspektivi, te na univerzalne aspekte metaforičke konceptualizacije nekih emocija i stanja.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4323
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Izražavanje emocije sreće u hrvatskim i talijanskim frazemima
Authors: Vini Mušac
Abstract: U ovome radu istražit će se način izražavanja sreće u hrvatskoj i talijanskoj frazeologiji i utvrditi postoje li podudarnosti u dvama jezicima s obzirom na plan izraza i na pozadinsku sliku frazema. S jedne strane frazeološka će raščlamba biti osnovana na frazemima čija je jedna od sastavnica sreća (biti lud od sreće) i tal. gioia (essere pazzo di gioia) i njezini sinonimi ili djelomični sinonimi kao što su radost, veselje, fortuna i sl. u hrvatskome, odnosno felicità, allegria, fortuna i sl. u talijanskome te leksemi čije značenje upućuje na druge emocije povezane sa srećom kao što su zadovoljstvo, tal. contentezza. S druge strane analiza će se temeljiti na somatskim frazemima iz čijega se značenjskoga plana iščitava emocija sreće (imati osmijeh od uha do uha i avere un sorriso da un orecchio all'altro). S treće strane analiza će se temeljiti na nesomatskim frazemima čija pozadinska slika upućuje na emociju sreće (biti u sedmome (devetome) nebu i essere al settimo cielo). U radu se pokazuje da se frazeološki korpus dvaju jezika u velikoj mjeri podudara na planu izraza i sadržaja, ali i da svaki od korpusa sadrži specifičnosti koji su odraz kulture, nataloženoga zajedničkog narodnog iskustva i pogleda na svijet.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4324
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Posredovanje emocija izraženih neverbalnim znakovima u
audiodeskripciji filma Murina
Authors: Željka Macan
Abstract: Audiodeskripcija je poseban oblik unutarjezičnoga prevođenja kojim se vizualni dio poruke audiovizualnoga sadržaja prenosi u odgovarajuću auditivnu informaciju s ciljem njezine dostupnosti osobama oštećena vida. Nakon uvodnih napomena o dostupnosti medijskih sadržaja kojima se informacija prenosi (i) vizualnim kanalom, donosi se pregled temeljnih obilježja audiodeskripcije i načina na koji se njome auditivnim kanalom posreduju emocije pretvorene u znakove drugoga semiotičkog sustava. Audiovizualni tekst koji je polazište za provedenu analizu je igrani film Murina, čiji je sadržaj izvorom za jezične izraze različitih emocija. U filmu se izdvajaju sekvence koje sadrže elemente emocionalno obojene komunikacije izražene neverbalnim ponašanjem, a među njima one u kojima je zastupljena audiodeskripcija. Polazeći od toga da se neverbalnom komunikacijom može izraziti cijeli niz emocija te da se neke emocije mogu povezati s određenim kinezičkim ponašanjem, njegov se verbalni izraz dovodi u vezu s načinom na koji se određena emocija obilježava te se time kompenzira višemodalnost izvornoga igranog filma. Analizom se verbalnih izraza emocionalnih stanja i reakcija želi utvrditi koja se jezična sredstva u tekstu audiodeskripcije koriste za predočavanje emocija likova u filmu. Zaključno se navode zastupljene strategije i tehnike u opisu neverbalnoga ponašanja kao izraza pojedinih emocija.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4325
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Veze kao oblik samouništenja u poeziji Drage Glamuzine
Authors: Dubravka Bogutovac
Abstract: Članak se bavi pjesničkim opusom Drage Glamuzine, sadržanim u njegovoj knjizi Crni zec. Sabrane i nove pjesme. Naglasak istraživanja je na destrukciji i autodestrukciji koja karakterizira muško-ženske odnose u ovim knjigama, te se veze poimaju kao oblik samouništenja. Članak opisuje tipove odnosa u koje ulazi Glamuzinin lirski protagonist / subjekt te analizira globalne metafore teksta. Interpretiraju se odnosi muškarca i nekolicine žena, od kojih su neki formalizirani kao brak, neki su ljubavničko-preljubnički, a neki tek usputni i jednokratni. U analizu se uvodi i značaj pisanja kao artikulacije iskustva, ali i bijega od iskustva. Zaključuje se da je lirski subjekt konstantno u stanju podvojenosti između želje za strašću i destrukcijom te želje za smirajem i ravnotežom. Također, ističe se da je riječ o rijetkome slučaju u domaćoj, pa i inozemnoj literaturi, u kojemu se jedan pisac tako dosljedno drži jedne, opsesivne teme i piše o tome da je se ne može osloboditi – kako iz života tako i iz literature.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4322
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- „Nisi ubojica, ali gotovo ga možeš razumjeti”
Authors: Luka Ostojić
Abstract: Kvalitativno istraživanje o pamćenju književnosti na uzorku od 650 ispitanika pokazalo je da neprofesionalni čitatelji u Hrvatskoj najčešće svrstavaju roman Zločin i kazna Dostojevskoga među najdojmljivija književna djela koja su pročitali. Cilj je rada na temelju njihovih iskaza kontekstualizirati i protumačiti tu činjenicu, s fokusom na fenomen prepoznavanja. Pojam „prepoznavanje” preuzet je iz teorije Rite Felski koja ukazuje na to da se čitatelj prepoznaje i kroz sebi poznato i kroz ono što smatra stranim, ali razumljivim, pri čemu dolazi do promjene perspektive i etičke refleksije. U tom se vidu Zločin i kazna pokazuje pogodnim djelom za prepoznavanje jer je protagonist građen po principima „antinomije” (Rowe) i „polifonije” (Bahtin) zbog čega oslikava emocionalnu ambivalentnost i etičke nedoumice kakve širok krug čitatelja može prepoznati. Zaključno, dugotrajna prisutnost naslova u obveznoj lektiri i prepoznatljivi obrasci kriminalističkoga žanra čine Zločin i kaznu široko i rado čitanim djelom, no prepoznavanje i etička refleksija čine čitanje ovog romana upečatljivim i formativnim.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4315
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Emocionalno tijelo silovane žene u Domovinskom ratu na primjeru drame
Slike Marijine Lydije Scheuermann Hodak
Authors: Jelena Alfirević-Franić
Abstract: Emocionalno tijelo dosadašnji je predmet istraživanja psihologije, medicine i kulturalnih studija. U radu će se istražiti emocionalno tijelo na primjeru moralno-etički i emocionalno kompleksnoga slučaja tekstualno reprezentirane traume silovane žene u Domovinskome ratu u ratnoj monodrami Slike Marijine (1996) Lydije Scheuermann Hodak. Emocionalno tijelo istražit će se pomoću postmodernističkih dramskih strategija kao književnoteorijski emocionološki pojam. Metodološku matricu rada činit će teorija emocionalnoga tijela Martín-Moruno i Pichel (2019). Prema navedenim autorima emocionalno tijelo istražit će se kao rezultat konfiguracije materije u kojoj su emocije pokretačka snaga i rezultat performativnosti. Kao posljedica genocidne politike ili ratnoga silovanja žena u Hrvatskoj 1990. ‒ 1995. godine, Marijino traumatizirano emocionalno tijelo klasificirat će se kao bolno, histerično i političko, s ciljem odupiranja tradicionalnoj maskulinoj diskurzivnoj i društvenoj praksi.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4317
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Komunikacija između čovjeka i prirode
Authors: Paula Rem
Abstract: Pristanište (2020) Darka Šeparovića alegorijski je roman koji tematizira odnose čovjeka i prirode. Komunikacijski problemi između protagonista i njegove djevojke zrcale nasilne i destruktivne odnose vidljive u prirodi, ali i u odnosima između čovjeka i prirode. Tekst navodi čitatelja povjerovati da protagonist nakon raskida veze uništava svoju kuću (kao što neumjerena eksploatacija prirodnih resursa uništava Zemlju) radi izgradnje broda (koji simbolizira industriju), no zaokret otkriva da protagonist nije doista uništio svoj dom, već napisao roman. Metatekstualni završetak pokazuje odmak od destruktivnih komunikacijskih tendencija. Ovaj angažirani ekološki roman koristi hindo-budističku cikličku strukturu, ali se oslanja na judeokršćansku perspektivu o tehnološkom progresu kao pozitivnom civilizacijskom pomaku uz imperativ „čuvanja i održavanja” okoliša. Komunikacija u romanu odvija se na nekoliko razina: između muškarca i žene, čovjeka i prirode, prirode i industrije. Cilj ovoga rada je analizirati procese interakcije u romanu s fokusom na odnos između ljudskog tijela i prirode te civilizacijski kontekstualizirati roman. Kao rezultat emocionalnih stanja, subjektovo tijelo transformira se i dovodi u interakciju s prirodom. Sve u romanu postoji kao dvoje: on i ona, drvo i more, civilizacija i priroda – uvijek postoji pošiljatelj (komunikator) i primatelj (recipijent). Komunikacija u romanu predstavlja bilo koji interaktivan odnos koji sadrži akciju i reakciju. Rad će se fokusirati na tematska težišta vezana uz ekologiju, stav prema industrijalizaciji te identificirati judeokršćanske i hindo-budističke elemente.
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4318
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Uvodna riječ
Authors: Kornelija Kuvač-Levačić
Abstract: Uvodna riječ urednice temata
PubDate: 2023-12-29
DOI: 10.15291/csi.4311
Issue No: Vol. 19, No. 2 (2023)
- Dubravka Sesar (Split, 28. 6. 1947. – Zagreb, 26. 8. 2023.), u
spomen
Authors: Josip Lisac
Abstract: Dubravka Sesar, istaknuta hrvatska slavistica, prvenstveno bohemistica, preminula je nakon kraće i teške bolesti u 77. godini života. Vezana godinama za otok Brač, posebno za Bol, bila je kći Tomislava Dorotića, pjesnika ljubavne, mistične i religiozne tematike, koji je dijelom pisao govorom Pražnica na Braču.
Keywords:
PubDate: 2023-12-28
DOI: 10.15291/csi.4063
- Riječ oproštaja od prof. dr. sc. Mladena Dorkina
Authors: Sanja Knežević
Abstract: Preko, 26. rujna 2023.
Keywords:
PubDate: 2023-12-28
DOI: 10.15291/csi.4310
- Od vjerodostojnosti dokumenta do mistifikacije
Authors: Jasmina Vojvodić
Abstract: Prikaz knjige Mistifikacija u slavenskoj kulturi: poetika i prakse (Mistifikacija v slavjanskoj kul'ture: poètika i praktiki), ur. N. Zlydneva. Moskva: Institut slavjanovedenija RAN, 2023., 420 str.
Keywords:
PubDate: 2023-12-28
DOI: 10.15291/csi.4309
- Vodič kroz istraživanje za mlade lingviste i translatologe
Authors: Antonia Pintarić
Abstract: Nataša Pavlović i Mateusz-Milan Stanojević: Znanstvena istraživanja jezika i prevođenja. Zagreb: FF press. 2023. ISBN: 9789533790107
Keywords:
PubDate: 2023-12-28
DOI: 10.15291/csi.4308
- Poetika hladnoće
Authors: Rafaela Božić
Abstract: Branko Tošović: Andrićeva kriopoetika. Beograd: Čigoja. 2023. ISBN 978-86-531-0873-1
Keywords:
PubDate: 2023-12-28
DOI: 10.15291/csi.4307
- Лингвистический анализ проповеди Govorenije
na mladoij misi из фонда Берчич
Authors: Ivana Petešić Šušak, Sandra Hadžihalilović
Abstract: Проповедь Govorenije na mladoij misi – одна из ру-
кописей, принадлежащих Фонду глаголических тек-
стов, – Фонду Берчич (фонд 67). Этот фонд хранится
в Санкт-Петербурге, в Российской национальной би-
блиотеке. Данное собрание рукописей является самым
крупным за пределами Хорватии, оно состоит из более
80 единиц, большинство из которых – проповеди. Одна
из них – это Govorenije na mladoij misi (Фонд Берчич 67,
рукопись 38), в каталог собрания она включена под на-
званием Prva propovijed mladog svećenika (Первая про-
поведь молодого священника), написана в XVIII веке
курсивной глаголицей. Хотя время создания текста
определено, автор остается неизвестным, что осложняет
идентификацию места записи проповеди. Наша задача
заключается в том, чтобы с помощью анализа графики,
а также языка текста установить место написания про-
поведи. Таким образом, исследуя эту проповедь, мы од-
новременно дополним не только имеющиеся сведения
о хорватском языке XVIII в., но и знания о хорватском
глаголическом курсиве как о письме, которым было на-
писано большое количество текстов с XIV по XIX вв.
Некотор...
Keywords:
Authors: Dubravka Dulibić-Paljar
Abstract: Zakonski celibat za učiteljice u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji uveden je 1888. Propisujući školski Zakon, monarhijska je legislativa bila usklađena s prevladavajućom zapadnom zakonskom regulativom, koja je branila zapošljavanje udanih učiteljica i zaposlenim učiteljicama nametala odabir braka ili zvanja. Javne rasprave vođene oko toga bile su usmjerene na nekoliko pitanja: prvo, može li se profesionalizacija žena uopće uskladiti s tzv. naravnim ženskim sklonostima prema sferi kućanstva; drugo, koji su društveni i ekonomski učinci rada udanih učiteljica; treće, kakve su moralne implikacije uvođenja ženske seksualnosti u javno područje (npr. doličnost trudnih učiteljica u razredu). Pitanja otvarana u tim raspravama i uopće potreba za takvim ozakonjivanjem ženskoga rada u članku se promatraju zajedno s ključnim tendencijama koje su obilježile 19. stoljeće: modernizacijom i nacionalizacijom hrvatskoga društva, usponom diskursa o modernom majčinstvu (osobito u pedagoškom, didaktičkom i publicističkom diskursu te književnosti što interes za majčinstvo premješta na lik učiteljice, dajući visoku moralnu i didaktičnu vrijednost književnoj reprezentaciji te ženske figure) i zalaganjima za emancipaciju žena.
Keywords:
Authors: Žana Modrić Hrabar
Abstract: U ovome radu analiziraju se vrste diktata u nastavi ruskoga kao stranoga jezika s osvrtom na ruski kao materinji, uz navođenje terminologije na ruskome jeziku. Pojašnjava se sama uloga diktata u nastavnome procesu, kao i uloga u savladavanju pisma kao produktivnе jezičnе vještinе, koja se u učenju stranoga jezika savladava istovremeno s govorom, te je u kontekstu pisanja diktata neodvojiva od receptivne jezične vještine slušanja. Rad sadrži primjere koji su preuzeti iz stručne literature, kao i autorske primjere. Metodička literatura spominje cijeli niz različitih vrsta diktata, a u ovome smo se radu koncentrirali na takozvane tradicionalne diktate, među koje ubrajamo vizualni, slušni, vizualno-slušni i samodiktat. Od ostalih vrsta izdvajamo stvaralački, slobodni, izborni, diktat sa sprječavanjem grešaka i diktat-rečenicu. Najčešće se u nastavi stranoga jezika koristi slušni diktat, koji se provodi u tri faze, prvo se čita cijeli tekst kako bi se dobio uvid u sadržaj, zatim se diktira rečenica po rečenica, a na kraju se cijeli tekst čita još jednom sporije radi provjere napisanoga. Zaključujemo da svaki od njih može, osim u nastavi materinjeg, pronaći svoju primjenu i u nastavi ruskoga kao stranoga jezika.
Keywords:
Authors: Teodora Fonović Cvijanović, Vanessa Vitković Marčeta
Abstract: U radu se osvrćemo na tekstove odabranih istarskih glasila koja su tematizirala jezik, a imala su ulogu u oblikovanju hrvatskoga nacionalnog identiteta u Istri u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od prvih nakladničkih pothvata do 1955. godine. Vrijeme je to vrlo složenih političkih prilika i mijena na istarskome području, a važnu ulogu u procesima izgradnje hrvatskoga nacionalnog identiteta imaju i glasila koja utječu na oblikovanje javnoga jezika: Naša sloga, Hrvatski list, Pučki prijatelj, Istarska riječ i Hrvatski glas. Iz tekstova o dvojezičnosti i trojezičnosti, germanizaciji i talijanizaciji jezika u školstvu, administraciji, pomorstvu, poštama, željeznici, crkvi te u drugim oblicima javne, ali i privatne komunikacije može se iščitati važnost jezične politike vremena u izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. U ozračju posvemašnjega gašenja kulturnih institucija (škola, narodnih domova, knjižnica, društava i novina) na hrvatskome i slovenskome jeziku, što je uvelike pripomoglo odnarođivanju domaćega stanovništva, pojava publikacija na hrvatskome jeziku bila je višestruko važna za hrvatski jezik. Također, važan su izvor informacija i upoznavanja stanovništva sa zakonskim odredbama kojima se pokušava regulirati status hrvatskoga jezika čime ovi mediji postaju snažnim alatom u mijenama jezične prakse.
Keywords:
Miljenka Jergovića
Authors: Sanja Tadić-Šokac
Abstract: Miljenko Jergović u podnaslovu romana Vjetrogonja Babukić i njegovo doba (Zagreb, 2021.) naveo je i njegovu žanrovsku odliku: pikarski roman. U ovom se radu problematizira žanrovsko određenje romana prisutno u naslovu i utvrđuje se da je roman primjer neopikarskog romana u hrvatskoj književnosti. U romanu se iznose dogodovštine vjetrogonje Babukića koje proživljava na putovanjima avionima i na aerodromima koji su postali njegov jedini dom. Tijekom razvoja priče, pripovjedač pažljivom čitatelju upućuje niz metatekstualnih signala putem kojih upozorava na brojne priče u priči, tematizira priču i vrijeme u romanu te problematizira pitanje žanra. U djelu je prisutno modernističko oblikovanje narativne kategorije vremena u kojem se odstupa od žanra pikarskog romana. Na koncu romana vidljivo je da se radi o transcedentalnom putovanju vjetrogonje Babukića. Ovaj neopikarski roman povezuje dvije naizgled oprečne karakteristike teme u djelu. Prva tema odnosi se na potrebu za očuvanjem individualnog integriteta pojedinca u romanu, a druga se očituje u snažnoj sklonosti prema intelektualističkoj introspekciji koja je odlika neopikarskog romana.
Keywords:
stranih jezika koji završavaju na -ej
Authors: Edita Medić, Iva Babić, Marijana Bašić
Abstract: Rad se bavi prijeglasom i disimilacijom u muškim osobnim imenima a-sklonidbe koja završavaju na nepčanik j kojemu prethodi otvornik e. Kao primjer poslužila su imena stranoga podrijetla Matej, Sergej, Aleksej, Tomej, Andrej, Ptolemej, Pompej, Tezej koja u I jd. dobivaju oblični nastavak -em, a posvojni se pridjev od tih imena izvodi sufiksom -ev. Normativni priručnici donose pravila disimilacije i prijeglasa za opće imenice, ali ne i za osobna imena. Uobičajeno je u uporabi da se u osobnim muškim imenima koja završavaju na palatal prijeglas provodi uvijek, bez obzira na otvornik e koji prethodi palatalu, a koji kod jednosložnih i dvosložnih općih imenica obično zahtijeva disimilaciju. Dakle, disimilacije u pravilu nema kod navedenih osobnih imena. Ta je jezična situacija, u kojoj ne dolazi do disimilacije unatoč pravilu, uspoređena s pojavom prijeglasa i disimilacije u apelativima posuđenima iz stranih jezika koji također završavaju na -ej. Naime, iako se prilično sustavno provodi pravilo da zbog disimilacije ili razjednačivanja ne dolazi do prijeglasa kada palatalu prethodi otvornik e, u nekim slučajevima čak i kod apelativa nije tako (npr. sprej > sprejem, temelj > temeljem). Za potrebe istraživanja stoga je oblikovan upitnik s 21 muškim imenom ili apelativom na -ej s ciljnim oblikom u I jd., jednim posvojnim pridjevom u N jd. te trima primjerima osobnih imena koja u I jd. završavaju na -om. Prikupljeni su odgovori raščlanjeni s obzirom na (ne)provođenje prijeglasa i disimilacije te je utvrđeno da ispitanici u zadanim primjerima primjenjuju prijeglas, dok disimilaciju u dvosložnim riječima provode mnogo rjeđe.
Keywords:
Authors: Hrvoje Bazina
Abstract: Leksik morske faune hrvatskih govora vrlo je dobro dokumentiran i etimološki obrađen, ponajprije zahvaljujući Vojmiru Vinji i njegovim djelima Jadranska fauna i Jadranske etimologije. Ima, međutim, prostora za dopune, a onda i za nove etimologije. Na temelju nove terenske građe i spoznaja o distribuciji određenih leksičkih tipova u srednjoj Dalmaciji u ovom se radu donosi nekoliko novih etimologija (kudȉja ʻCerithium vulgatumʼ, sálak ʻPalaemon serratusʼ, smàčina ʻPhycis sp.ʼ) te preispituju i dopunjuju neka ranija etimološka rješenja (dȕgnja ʻCoris julisʼ, gàrgaša ʻPinna nobilisʼ).
Keywords:
Authors: Ranko Matasović
Abstract: U radu se donosi nova etimologija ihtionima tabinja, Phycis phycis. Polazeći od činjenice da u većini jezika ova riba nosi metaforički naziv, prenesen s neke druge životinjske ili biljne vrste, kao i od činjenice da u slavenskim jezicima nema sličnih riječi za ribe, životinje i biljke, zaključuje se da je najvjerojatnije riječ o posuđenici iz izumrlog dalmatoromanskoga jezika. Izvor je riječi tabinja zacijelo vulgarnolatinski *tabō, *tabōnis „obad”, što je odraženo npr. u francuskome taon „obad” i rumunjskome tǎun „obad”. U članku se pretpostavlja da je naziv *tabō u dalmatoromanskome prenesen na tabinju s paklare, koja poput obada siše krv drugim ribama. Na latinskom su se, naime, i tabinja i paklara nazivale mustella „lasica” (zacijelo zbog velike gipkosti tijela).
Keywords:
Altovitiju
Authors: Divna Mrdeža Antonina
Abstract: Članak se bavi sonetom slabo poznatog Dubrovčanina Marina Zizerića posvećenom Antoniju Altovitiju, pripadniku poznate firentinske obitelji, a potom i Zizerićevim kontaktima u književno-kulturnim krugovima Firence, Piacenze i Venecije. Jedna sonetna pohvala nije dostatna književna legitimacija svom autoru, ali je dobar poticaj da se odškrinu vrata za istraživanje njegove mreže književno-kulturnih odnosa na visokoj razini talijanske kulturne scene sredinom 16. stoljeća. O Zizerićevim kulturnim kontaktima svjedoče posvetna pisma i anegdota Ludovica Domenichija, posveta izdavača Bernarda Giuntija, uz od ranije poznato pismo Anton Francesca Donija. Rad se osvrće i na nekoliko drugih posveta, pisama i spomena o našijencima, književniku Dinku Ranjini i Luki Sorkočeviću, nastalima u istom književnom krugu.
Keywords:
Authors: Oksana Timko Đitko
Pages: 309 - 311
Abstract: Ljudmila Vasiljeva, Olga Tkačuk, Volodimir Čumak. Hrvatsko-ukrajinski rječnik. Kijev: Nacionalna akademija znanosti Ukrajine – Rječnici Ukrajine, 2022. ISBN: 978-966-02-9888-0
Keywords:
PubDate: 2023-01-02
